Zagrebačka katedrala smatra se najvećim i najvažnijim sakralnim objektom u Hrvatskoj. Gradnjom pripada monumentalnim gotičkim katedralama i o Zagrebu govori kao o snažnom srednjovjekovnom središtu. Osnivanje biskupije u Zagrebu 1093./ 1094.g. iniciralo je gradnju stolne crkve.
Povijest orgulja katedrale je daleka i bogata.
Prve podatke o orguljama nalazimo već u 15. i 16. st. Nabavio ih je biskup Osvald, a već u 16. st. ih je popravljao A. Flauenstein. Katedralni orguljaš G. Štrukl podrijetlom iz Štajerske, 1647. g. gradi novi instrument s 13 registara.
Već negdje oko 1690. g. ljubljanski orguljar I. Faller pregrađuje i povećava orgulje u kojima se očituje utjecaj južnonjemačke i talijanske orguljarske tradicije. Nakon toga se dugo ne zna ništa pouzdano što se zbiva s orguljama u katedrali sve do 1834. godine, kad u katedralu stiže novi do tada najveći instrument u Hrvatskoj, mađarskog graditelja F. Fochta. No, zbog pogrešaka u konstrukciji ubrzo su prodane crkvi u Pregradi. Bile su to tromanualne orgulje s 40ak registara. I danas se još nalaze u Pregradi u prilično lošem stanju.
Godine 1852. Kaptol naručuje orgulje kod ugledne njemačke tvrtke Walcker iz Ludwigsburga s 4 manuala, pedalom i 50 registara. Postavljene su već 1855., a ono što je iznimno važno je da je tvrtka Walcker u to vrijeme poznata u cijelom svijetu te iznimno cijenjena, a njene velike orgulje su tad već stajale u crkvama u Hamburgu, Ulmu, Bostonu i one najveće u Rigi.
Ove zagrebačke orgulje ubrajaju se među 5 najvrjednijih ostvarenja spomenute tvrtke. Nakon potresa 1880. godine i one su teško stradale te su u razdoblju koje je dolazilo bile izložene učestalim intervencijama orguljaških majstora, sve do 1912. g. kad sve te loše intervencije uklanja tvrtka Walcker koja ih je i gradila, te ih i modernizira. Posljednji veći restauratorski zahvat na njima bio je 1978. godine.
Orgulje zagrebačke katedrale pripadaju redu koncertnih orgulja romantičnih zvukovnih osobina s preko 6000 svirala, 78 registara i 4 manuala. Na tom je instrumentu moguće izvoditi doslovno svu orguljašku literaturu od stare glazbe pa sve do najsuvremenijih skladbi. Kako za solističke koncerte sjajan je i za komorno muziciranje. Svirale su smještene u monumentalnom neogotičkom kućištu koje se izvrsno uklopilo u prostor katedrale.
Te se orgulje danas smatraju vrhunskim dostignućem i jedne su od najvećih u Europi i svijetu, a ujedno se svrstavaju među 10 najljepših i najkvalitetnijih orgulja u svijetu.
Spomenik su kulture nulte kategorije, registrirane pri Ministarstvu kulture RH kao zaštićeno kulturno dobro.
Orgulje 